Primjena BIM za Građevinsku dozvolu u Europi
Primjena BIM-a u postupku izdavanja građevinskih dozvola u Europi znatno se razlikuje od države do države. Dok su neke zemlje već uvele BIM modele kao temeljni dio službenog postupka, druge ga primjenjuju kroz pilot-projekte, javne investicije ili isključivo kao preporučenu metodologiju bez formalne obveze.
Sjeverna Europa prednjači s jasno definiranim pravilima, openBIM standardima i obveznom predajom IFC modela za potrebe provjere usklađenosti s propisima. U tim sustavima BIM nije dodatak, već ključni izvor podataka za izdavanje dozvole.
U srednjoj Europi BIM se intenzivno razvija kroz nacionalne strategije, standardizaciju i pilot-projekte, ali je njegova primjena u postupku dozvola još u prijelaznoj fazi. Administrativna složenost i potreba za usklađivanjem postojećih sustava usporavaju formalnu obvezu, iako je smjer razvoja jasan.
Južna i istočna Europa BIM zasad primjenjuju uglavnom u javnim projektima i kroz preporuke, dok se postupak izdavanja dozvola i dalje oslanja na tradicionalnu 2D dokumentaciju. Istovremeno, lokalne inicijative i digitalne platforme postavljaju temelje za buduću integraciju BIM-a.
Klikom na pojedinu državu možete vidjeti konkretno stanje, razinu primjene BIM-a i korištene standarde u postupku izdavanja građevinske dozvole. Sigurno je da postoje i drugi primjeri, ali i navedeno je dovoljno za prikaz općeg stanja.
Finska je u ovom pogledu ispred svih, koriste nacionalni Kira-digi okvir kojim se nastoji osigurati prostor za sveobuhvatno korištenje podataka. Predaje se BIM model, a provjeravaju informacije koje se odnose na zaštitu od požara, pristup, visine, površine i obujam prostora, značajke vezane za gubitke energije i drugo. Model je popraćen informacijama u PDF formatu gdje je to potrebno. Koristi se IFC, a država je propisala opsežna pravila kako se što naziva i opisuje. Uobičajeno je odvojeno predavati IFC za Arhitekturu, GK i druge zbog preglednosti. Primjena je na sve projekte za koje je potrebna građevinska dozvola od 1.1.2026. god.
Norveška preko svoje Uprave za kvalitetu gradnje (DiBK) koristi proces nazvan Digisøk za digitalnu predaju dokumentacije za dozvolu. Predaje se set IFC modela koji pokrivaju projekt građevine. Provjeravaju se značajke i parametri modela od kojeg se očekuje da je bogat podacima, svim važnim značajkama materijala. DiBK koristi besplatni softver preglednik IFC modela prije predaje kako bi se provjerilo da li model svojom kvalitetom zadovoljava uvjete za predaju. Inzistira se na pravilnom korištenju IFC4 Pset-a.
Danska uprava Erhvervsstyrelsen nadzire predaju podataka za građevinsku dozvolu, predaje se BIM model u IFC formatu, a provjeravaju se poštivanje regulative čitanjem podataka iz modela za potrebe ocjene uštede energije, kvalitete gradnje, protupožarnih zahtjeva i ostalo. Po potrebi se zahtjeva i COBie (Construction Operations Building Information Exchange), podaci o građevini za potrebe održavanja i upravljanja građevinom u obliku Excel tablica.
Švedska ovom poslu malo zaostaje sa susjedima, a primjena je ograničena na neke pokrajine koje imaju pilot programe za BIM predaju. Traži se IFC model arhitekture za potrebe provjere usklađenosti s prostornim planovima i vizualizaciju. Za složenije projekte zahtijevaju se i modeli ostalih struka. Provjeravaju se površine, usklađenost sa prostornim planom, te osnovne informacije vezane za sigurnost. Traži se IFC format, a država (Svenskt Byggtjänst) razvija i održava BIM smjernice za primjenu.
Njemačka trenutno nema nacionalni plan primjene BIM predaje dokumentacije za dozvolu, radi se na tome da se pronađe način primjene sustava koji se koristi u nordijskim zemljama, a prepreka su 16 federalnih sustava koje treba uskladiti. Primjena ipak postoji ali u obliku promoviranja BIM-a kod velikih građevinara (HOCHTIEF, STRABAG …) i arhitektonskih ureda koji vide vrijednost u BIM-u za potrebe usklađivanja projekata, eliminiranje sudara, procjenu troškova i smanjenje rizika. Postoje i pilot projekti u velikim gradovima, (Hamburg, Munich i Berlin) gdje se testira primjena IFC modela u procesu odobravanja. Država koristi BIM kod velikih infrastrukturnih projekata. Država primarno nastoji razviti digitalnu platformu za suradnju i ne forsira IFC za dozvolu. Postoji Bauportal gdje se odvija sva komunikacija oko dozvola korištenjem tradicionalne 2D dokumentacije, a ideja omogućiti nove funkcionalnosti Portala i raditi s BIM podacima. Uz sve navedeno DIN Standard počinje objavljivati seriju standarda i specifikacija koje se odnose na BIM, s ciljem definiranja kako nastaju, kako se radi s podacima i kako se obavlja razmjena istih u Njemačkoj. Ovo izgleda kao izgradnja najozbiljnije podloge za formalno objavljivanje obveze BIM za dozvolu.
Italija ima dosta agresivan pristup i forsira uvođenje BIM legislative, ali sve to nema primjenu na privatne projekte, nego na javne radove. Na državnoj razini nema obveze predaje BIM podataka za građevinsku dozvolu, osim za javne projekte. IFC je obvezan format, a sama država je razvila niz smjernica za primjenu BIM-a.
Austrija ima postupan i metodičan pristup implementaciji BIM-a, na način da nastoji osigurati sve preduvjete prije nego BIM postane obvezan. Država putem lokalnog instituta za standarde nastoji potaknuti sudionike da rade na pripremi podataka za BIM, svako u svojoj domeni. Zadatak je također uskladiti 9 federalnih sustava u jedan nacionalni okvir. Iako nema obveze BIM-a na državnoj razini, neke regije i veliki gradovi (Beč) provode pilot projekte s ciljem razvoja dobrog standarda i testiranje prije obvezne primjene. Koristi se IFC uz specifikaciju koju je razvio ÖNORM.
Francuska ima snažno centralizirano upravljanje državom i pokrenula je ambiciozan plan digitalizacije cijelog građevinskog sektora. Definirano je nekoliko Planova implementacije BIM-a, ali danas ipak ne postoji obveza BIM-a za dozvolu, jer je još u tijeku digitalizacija procesa izdavanja dozvola, a predaja dokumentacije je 2D PDF. Postoje pilot projekti kao što je DuBIM za testiranje primjene BIM-a. Koristi se openBIM i IFC, a prepoznata je potreba CDE (Common Data Environment) i razvoj softvera za korištenje BIM podataka.
Španjolska ima nacionalni program implementacije BIM-a do 2030 za javne projekte, po jasno definiranim pragovima vrijednosti projekata. Preporuka je korištenje BIM-a, nije obvezno, pa se tako za dozvolu i dalje predaje 2D dokumentacija. Pojedine lokalne uprave (Malaga) i veliki gradovi (Madrid i Barcelona) imaju projekte primjene BIM za dozvolu
Slovenija je u 2025. godini uvela BIM kao obvezu za velike javne projekte. Radi se na razvoju platforme eGraditev koja treba osigurati prostor za rad s digitalnim podacima za izdavanje dozvola (digitalno podnošenje, praćenje i izdavanje dozvola). BIM je također tema strateških i profesionalnih aktivnosti (edukacije, certificiranja i konferencija) kako bi se podigla digitalna spremnost struke. Koristi se IFC format za BIM podatke, te BCF za suradnju, ISO 19650 – standard za upravljanje BIM informacijama, openBIM principi i COBie – za podatke o održavanju (posebno javni objekti).
Mađarska prati trend digitalizacije i BIM-a, ali trenutno nema obavezu uključivanja BIM-a u proces građevinskih dozvola na nacionalnoj razini — to je još uglavnom na razini inicijativa, edukacije i dobrovoljne primjene.
Slika: poveznica
