BIM je skraćenica za Building Information Modeling, predstavlja stvaranje (modeliranje) i upravljanje digitalnim prikazima fizičkih i funkcionalnih značajki građevine. Takav Model sadrži 3D geometriju, informacije o materijalima, troškovima, vremenskim okvirima i održavanju predmetne građevine. U fokusu je suradnja, razmjena informacija i integracija, s ciljem smanjenja pogrešaka, optimizacije troškova i vremena gradnje. Kroz sveobuhvatan pristup, BIM postaje ključni alat za moderne arhitektonske urede koji teže inovacijama i održivosti.
- Razvoj ideje BIM počinje 1990-tih godina, a nakon perioda sazrijevanje slijede značajni događaji, dvadesetak godina kasnije BIM postaje uvjet za javno financirane projekte u nizu EU članica, nakon čega dolazi prekretnice, do EU Direktive o javnoj nabavi iz 2016 godine koja uvjetuje projektiraju isključivo u okvirima BIM tehnologije.
- Iako se BIM promovira kao novost, radi se o ideji koja je s nama u industriji već dugi niz godina, a sigurno je da je danas na vrlo visokoj razini u odnosu na početak.
2D/3D CAD i BIM
- Ne tako davno projektiralo se i crtalo rukom, razvoj CAD tehnologije (Computer Aided Design) donosi unaprjeđenje grafičkog prikaza građevine, fokus je bio na 2D i postupno se proširio na 3D, što je mogućilo vizualizacije.
- Paralelno jačanju 3D modeliranja pojačava se i primjena programiranja, parametarskog modeliranja. Pisanje programskog koda unutar 3D alata i modeliranje putem povezivanja pamethih kartica postaje standard i otvara cijeli novi svijet.
- Važno je spomenuti da je napredak rečunalne tehnologije važna podloga za sve navedeno.
- Jasno se vidi otvaranje prostora za nešto više, jer je postalo sasvim logično da se sve informacije o građevini mogu biti integrirane, na jednom mjestu, BIM.
Na putu prema BIM-u postoji puno mogućih smjerova, ipak sve se svodi na dva pristupa:
- prikloniti se ‘velikim‘ razvikanim alatima raznih imena, koji se na svoj način nastoje prilagoditi zahtjevima, te svojim korisnicima naplatiti značajan iznos za najam ili
- ići ‘težim’ putem i iskoristiti mogućnosti Open Source zajednice koja se trudi osigurati slobodu i alternativu, za one koji zbog prirode svog posla nisu u stanju pokrivati najam skupih rješenja.
Ako velike organizacije ostavimo po strani i fokusiramo se na pogled na tematiku iz perspektive malih ureda onda je pomoć OpenSource alata dobrodošla kako bi se eliminirao najma ‘teških’ alata. Pored toga činjenica je da ti ‘teški’ alati uz sve svoje prednosti nisu native IFC alati i da se i s njima treba znati nositi s IFC-om. Svi oni moraju svoj posao konvertirati u IFC format, ( što se često naziva i ‘traditional translated openBIM‘).
Imajući cilj u vidu, sve se svodi na predaju ispravnog i potpunog IFC modela, koji je predmet provjera i ocjena, kao mjera koliko smo dobro napravili svoj dio posla.
- OpenSource nastoji osigurati native IFC pristup, gdje je kvaliteta IFC modela (podataka) standardni posao.
- To nije grubi export podataka s kojim se morate nositi nakon što ‘veliki’ alat odradi svoje.
Iz naše perspektive put prema BIM-u izgleda ovako:
Primarni stručni dio posla odrađuje se u CAD alatu, gdje se uz pomoć generiranih PDF dokumenata formira ideja imajući u vidu da je komunikacija s Klijentima u prvom planu, gdje je važno uzeti u obzir da najveći dio Klijenata orjentiran na PDF i ispis na papiru, kada slobodno mogu komentirati ručno ili digitalno. Razmjenu informacija s kolegama suradnicima na projektu ide posredno uz pomoć CAD podloga, brzo i fleksibilno zbog dugogodišnjeg iskustva.
3D model građevine radimo u Open Source alatu za potrebe Vizualizacije jer smatramo da građevinu u prvom redu treba približiti Kupcu / Investitoru / Naručitelju, u drugom redu važno je provjeriti svoj rad i tek na kraju je to dovoljno dobra podloga za nešto više,
za svoje potrebe postojeći 3D model dorađujemo u Open Source alatu po OpenBIM standard-u na razinu IFC BIM-arhitektura. OpenBIM-ov IFC (Industry Foundation Classes) predstavlja set standardiziranih digitalnih opisa građevnih elemenata kojima se građevna industrija koristi. Za svoje potrebe prepoznali smo BIM potencijal, 4D i 5D.
Namjerno nismo naveli imena alata kojima se koristimo, ali vjerujemo da će puno toga prepoznati iz konteksta.
